Kako digitalno plaćanje utječe na okoliš, a kako gotovinsko?
Nezavisno savjetničko društvo Oxford Economics provelo je studiju na inicijativu European Digital Payment Industry Alliance (EDPIA), čiji je Nexi Grupa jedna od osnivačica, te usporedilo negativne utjecaje na okolinu kod gotovinskog i digitalnog plaćanja.
Istraživanje se odnosilo na tri europske zemlje različitih faza digitalne zrelosti: Italiju, Njemačku i Finsku. Pročitajte do kakvih su zaključaka došli ili proučite cijelu studiju ovdje.
Metodologija istraživanja
Usporedba gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja provedena je uzimajući u obzir cjelokupni životni ciklus transakcije, od proizvodnje novčanica, kartica, POS uređaja i druge opreme, do svih operativnih aktivnosti neophodnih za obradu platne transakcije.
Proces transakcije podijeljen je na više podsustava (primjerice, proizvodnja kartice s svim sirovinama koje uključuje, terminali, pametni telefoni, podatkovne baze, kovanice i novčanice, prijevoz gotovine između bankomata, trgovina i banaka).
Istraživački tim je usporedbu radio na temelju ukupno 18 kategorija, od kojih se 3 smatraju ključnima: potencijal globalnog zatopljenja, nedostatak mineralnih resursa i ionizirajuće zračenje.
Iako su finalni rezultati gotovo jednaki u svim zemljama, omjeri razlika između načina plaćanja značajno su različiti.
Osnovni razlog za to su stupanj iskorištenosti infrastrukturne mreže kod tržišta – primjerice, finsko stanovništvo ostvaruje manji broj gotovinskih transakcija pa je prosječni trošak infrastrukturne mreže po gotovinskoj transakciji prilično visok. Takvu specifičnost uočavamo i iz suprotnog gledišta – Italija ima vrlo visok broj POS terminala u odnosu na broj transakcija na tim terminalima što čini trošak digitalne transakcije razmjerno većim nego u jednoj Finskoj. Vrlo konkretno, prosječni talijanski POS terminal „odradi“ 6.456 transakcija, dok njegov njemački „kolega“ napravi preko 28.870 platnih transakcija, a u Finskoj kupci obave čak 46.152 transakcije po terminalu.
Digitalno plaćanje manje opterećuje okoliš od gotovinskog plaćanja
A koliko, dakle, jedno kartično plaćanje opterećuje naš ekosustav?
Prosječno kartično plaćanje povezano je s emisijom 3,06 grama CO2 ekvivalenta (što je jedinica mjere emisije bilo kojeg stakleničkog plina) u Njemačkoj, u usporedbi s 18,07 g za gotovinsko plaćanje. Taj je omjer nešto manji u Italiji, a radikalno veći u Finskoj (zbog zemljopisno široko raspršene mreže bankomata, što pojačava potrebu za dugotrajnim prijevozom gotovine). No, da to stavimo u perspektivu, i velikih 51,8 grama CO2 ekvivalenta za gotovinsku transakciju u Finskoj je usporedivo s jednim satom streaminga na Netflixu za prosječnog Europljanina.
Druga je ključna kategorija mjera nestašice mineralnih resursa koja se računa– za sve metale i minerale uključene u sustav plaćanja - kroz miligrame ekvivalenta bakra.Utjecaj jedne bezgotovinske transakcije na dostupnost mineralnih resursa je, dakle, tek 14% gotovinske u Njemačkoj.
Utjecaj jedne bezgotovinske transakcije na dostupnost mineralnih resursa je, dakle, tek 14% gotovinske u Njemačkoj.
U trećoj se kategoriji (ionizirajuće zračenje) pojavio i jedini rezultat po kojem gotovinsko plaćanje ostavlja manji otisak, iako samo prema podacima za Italiju. Taj se kriterij mjeri kroz milibekerel Cobalt-60 ekvivalente, te je – u slučaju Italije – 15% snažniji kod digitalnog plaćanja. Za Njemačku, jedna bezgotovinska transakcija uzrokuje tek 34% zračenja jednog gotovinskog plaćanja, odnosno samo 11% jedne gotovinske transakcije u Italiji.
Možemo li upravljati utjecajem na okoliš u industriji plaćanja?
Što nam je, dakle, činiti da se utjecaj na okoliš svede na minimum kad već bez robno-novčane razmjene ne možemo? Studija pokazuje da su za gotovinska plaćanja poboljšanja nužna tijekom cijelog životnog ciklusa, od proizvodnje opreme do logistike i održavanja, dakle uz unaprjeđenje održivosti proizvodnje gotovine i sustava upravljanja gotovinom, potrebna su značajna ulaganja da bi se gotovina održala živom i zdravom.
U području digitalnih platnih sustava, ključ napretka treba potražiti u fazi produkcije, točnije u proizvodnji POS uređaja i kartica. Dionici ovog procesa će moći revidirati metode proizvodnje POS terminala i kartica, količine i materijale, kako bi došli do minimalne zlouporabe našeg ekosustava.
Nexi Grupa upravo radi na obnavljanju mreže POS uređaja za svoje trgovce te da pritom posebnu pažnju posvećuje nabavljanju terminala izrađenih od recikliranih i obnovljivih materijala s ciljem minimalnog utjecaja na okoliš.
