Sigurno ste se već susretali s ovim terminom, ali možda niste bili sigurni na što se odnosi. Razumijevanje dospijeća plaćanja važan je dio financijske pismenosti i može vam donijeti značajnu uštedu
Kada želimo upravljati svojim financijama, primorani smo zasukati rukave i posvetiti se razumijevanju brojnih propisa, pravila i složenih uvjeta kojih se privatni ili poslovni subjekti valjaju pridržavati kako bi im račun bio čist, a ljubav duga. U moru financijske i pravne terminologije jedan izraz koji se vrlo često javlja prilikom podmirivanja računa (a koji mnogima redovito prolazi ispod radara) svakako je „dospijeće plaćanja”.
Naviknuti smo na to da u dokumentaciji nailazimo na različite datume, naročito kada je riječ o rokovima za plaćanje, i jedan od ključnih upravo je taj. Međutim, što točno znači datum dospijeća i kako on utječe na naše financijske transakcije? U nastavku ćemo zaviriti u svoje kalendare, objasniti kako se dospijeće plaćanja tumači u očima zakona te istražiti situacije u kojima može nastati problem zbog slabe upućenosti u njegove mehanizme.
Što je datum dospijeća?
Kako biste odgovorno vodili svoje financije, neophodno je da na vrijeme izvršavate uplate na račune pružatelja usluga. Međutim, kada je riječ o datumu dospijeća, mnogi zapadaju u istu dilemu: je li to trenutak kada trebate zadati nalog za plaćanje određenog računa, naprimjer putem internetskog bankarstva, ili je to dan kada novac mora biti dostupan na računu pružatelja usluge?
Potonji je odgovor točan. Dakle, datum dospijeća označava dan do kojega dužnik treba izvršiti plaćanje svog duga. To ne znači nužno da je nalog za plaćanje potrebno zadati upravo na taj datum, već samo da novac do tada mora biti raspoloživ na odgovarajućem računu pružatelja usluge, neovisno o tome kada ste pokrenuli transakciju.
Ilustrirajmo to jednostavnim primjerom.
Plaćanje rate kredita
Izvadili ste kredit u banci i obvezali se pozajmljeni iznos vratiti u dogovorenom periodu. Sljedeći mjesec stiže vaš prvi račun koji vas obavještava da ste dužni banci platiti ratu kredita kojoj je datum dospijeća 10. ožujka. To znači da je navedeni datum posljednji dan za isplatu vašeg duga. Međutim, da biste bili sigurni da će transakcija biti provedena do zadanog roka, preporučuje se da novac uplatite najkasnije jedan dan prije, do 9. ožujka.
Zbog čega dan prije, možda se pitate. Zato što procesuiranje uplata nije instantan proces i ovisi o više čimbenika koji nisu u vašoj kontroli. Samo zato što ste vi pokrenuli transakciju ne znači da će taj novac sjesti na račun primatelja isti dan. Svaka banka ima svoja pravila po kojima određuje vrijeme primitka naloga za plaćanje i važno je da se o tome informirate u banci gdje imate otvoren račun.
Vrijeme primitka i rok izvršenja naloga
Sigurno ste se dosad našli u situaciji da ste uplatili nekome novac ili ga je netko uplatio vama, ali poslani iznos nije sjeo na račun isti dan. Za to može postojati više uzroka:
razdoblje dana u kojem je plaćanje obavljeno,
metoda plaćanja (u poslovnici ili putem internetskog bankarstva),
valuta (domaća ili strana),
banka primatelja (ista kao platiteljeva ili neka druga),
priroda transfera (nacionalni ili međunarodni)
Ako niste upoznati s time kako vaša banka određuje vrijeme primitka, različite kombinacije navedenih faktora mogu dovesti do nepredviđenih ishoda. Možda ćete prijatelju ili članu obitelji poslati novac računajući da će im biti raspoloživ u kratkom roku, a to se dogodi tek sljedeći radni dan.
Naprimjer, ako u poslovnici Privredne banke Zagreb poželite obaviti transfer na transakcijski račun u drugoj banci unutar Hrvatske i želite da plaćanje bude izvršeno isti radni dan, onda to morate učiniti prije 14:00 sati. U suprotnom će primatelju novac sjesti tek sljedeći radni dan.
Što su zatezne kamate?
Ako ne obraćate pozornost na datum dospijeća, riskirate prekoračenje roka za plaćanje i suočavanje sa zateznim kamatama. Zatezne kamate predstavljaju dodatni trošak koji se primjenjuje kada dužnik ne izvrši plaćanje na vrijeme. One ovise o datumu dospijeća i mogu značajno povećati ukupni iznos duga. Razumijevanje i pravilno praćenje datuma dospijeća ključno je kako bi se izbjegle štetne financijske posljedice.
Naravno, sigurno se pitati što se događa ako rok za plaćanje pada na državni praznik ili vikend. U tom slučaju on se automatski pomiče do isteka sljedećeg radnog dana.
Zakonodavstvo obično propisuje visinu zateznih kamata i uvjete pod kojima se primjenjuju. Stoga je važno biti svjestan tih pravila kako biste održali financijsku disciplinu i izbjegli nepotrebne troškove.
Što kaže Zakon o zaštiti potrošača?
Da bismo bolje razumjelu problematiku dospijeća plaćanja, korisno je proučiti što o tome kaže Zakon o zaštiti potrošača. Ovdje nam je posebno zanimljiv članak 14, koji glasi: „Novčana obveza koju potrošač plaća putem pružatelja platne usluge smatrat će se namirenom s danom kada je pružatelj platne usluge primio od potrošača nalog za plaćanje i kada je taj nalog postao neopoziv u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje platni promet.”
Dakle, možemo vidjeti da se za uspješno plaćanje duga u očima zakona moraju ispuniti dva uvjeta — da je nalog za plaćanje zaprimljen i da je postao neopoziv — što je očitovanjem potvrdila i Hrvatska narodna banka.
Znanje je novac, zato se informirajte i uštedite
Iako se na prvu možda čini vrlo jednostavnim, razumijevanje dospijeća plaćanja ipak zahtijeva angažman i pravovremeno djelovanje kako ne biste prekoračili rokove te se doveli u situaciju da nepotrebno plaćate zatezne kamate.
Ako želite držati korak s današnjim vremenom, kada na raspolaganju imate mnoštvo transakcijskih opcija koje sa sobom donose posebna pravila, poželjno je da se u svojoj banci informirate o vremenu primitka. Ako niste sigurni kada će vaša uplata sjesti na račun primatelja, onda savjetujemo da uplate izvršite najkasnije dan prije datuma dospijeća.
Uredno praćenje datuma dospijeća ne samo da vam osigurava financijsku stabilnost već i povećava vašu vjerodostojnost u očima pružatelja usluga — dakle, to nije samo pitanje ažurnosti, nego i važan aspekt odgovornog upravljanja financijama.
